Prehlada, gripa ili angina?

Kada ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi.

Većina prehlada započinje postupno: loše opće stanje, bolovi kod gutanja, prehlada, kihanje, glavobolja, a može se pogoršati apetit. Kod prehlade većinom nemamo visoku temperaturu; izuzetak su djeca jer kod njih prehladu može pratiti visoka tjelesna temperatura.

Gripa se javlja sezonski, stoga je malo vjerojatno da od gripe obolimo u jesen ili kasno proljeće. Za razliku od prehlade, gripa obično započinje iznenada: javljaju se jaki bolovi u mišićima i zglobovima, zimica, visoka tjelesna temperatura, suh kašalj, bolovi iza očiju i glavobolja.

Angina također može prouzročiti vrućicu, a još su tipičniji jaki bolovi pri gutanju te povećani i pocrvenjeli krajnici koji mogu imati bijele naslage. Simptome angine često prate otečeni limfni čvorovi na vratu i ispod donje čeljusti.

Infekcija virusom gripe

Da obolimo od gripe, moramo najprije doći u kontakt s virusom. On može ući u tijelo putem sitnih kapljica i izlučevina iz dišnog sustava inficirane osobe, a možemo se također zaraziti posredno: putem kontakta s predmetima na kojima su sekret iz dišnog sustava i virusi.

Ako određenim podtipom virusa još nismo bili inficirani ili cijepljeni, postoji velika vjerojatnost da pri kontaktu s njim stvarno i obolimo. Infekcija određenim podtipom virusa ne štiti nas doduše od gripe u potpunosti, ali sprječava teži tijek bolesti kod ponovne infekcije istim podtipom virusa gripe.

Koliko je gripa opasna?

Ako istodobno nemamo i druge bolesti, gripa obično prolazi bez komplikacija i nije opasna.

Za liječenje gripe vrijedi pravilo da ostanemo kod kuće, pijemo dovoljno tekućine i ublažavamo simptome.

Kod odležavanja gripe ne treba doduše sve vrijeme biti u krevetu, ali barem u vrijeme vrućice i lošega općeg stanja tijela ne preporučuju se veća fizička i psihička opterećenja.

Nakon preboljele gripe također se preporučuje da se uobičajene dnevne aktivnosti započinju postupno. Osobito treba paziti zimi; hladan zrak može naime izazvati napadaje kašlja i teškoga disanja jer virusi oštećuju sluznicu dišnog sustava koja inače služi kao zaštita od čestica prašine i od virusa.

Kada posjetiti liječnika?

Gripu zapravo možemo preboljeti bez odlaska u ambulantu. Liječnik će ocijeniti zahtijeva li možda teži tijek bolesti bolničko liječenje, ali inače neće propisati nikakve posebne lijekove; gripa je naime virusna infekcija kod koje liječenje antibioticima nema nikakvog učinka.

Posjet liječniku potreban je samo ako ne uspijemo sniziti temperaturu, imamo osjećaj gušenja, odnosno teškog disanja ili ako se pogorša osnovna bolest. Liječnika također moramo posjetiti ako smo se već osjećali bolje, ali se onda ponovno povisila temperatura i počeli smo iskašljavati gnojni sekret. Vjerojatno se razvila dodatna bakterijska infekcija za koju će liječnik propisati odgovarajuće antibiotike.

Liječenje gripe običajno traje od 7 do 10 dana.

Kod dobrog rada imunološkog sustava i opće kondicije trajanje gripe u pravilu je kraće, a tijek bolesti lakši. Kod male djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima gripa može imati teži oblik i duže trajati. Teži tijek gripe moguć je i onda kad se prvi put inficiramo pojedinim podtipom gripe; naime, svake godine gripu uzrokuje više podtipova virusa.

Lijekovi protiv gripe

Liječenje virusne infekcije antibioticima nema smisla, stoga za liječenje gripe nema posebnih lijekova; možemo međutim liječiti simptome infekcije.

Na tom području možemo izabrati jedan od brojnih analgetika koji će olakšati bolove, a bržem oporavku doprinosi i ojačanje imunološkog sustava. Posljednjih godina sve je više dokaza da bioaktivni polisaharidi (IMG®) snažno potiču rad imunološkog sustava, što omogućuje bolju i bržu obranu organizma od infekcije virusima prehlade i gripe.

Prirodno liječenje gripe

Pri primjeni ljekovitih biljaka i lijekova proizvedenih od njih moramo biti oprezni jer mogu sadržavati tvari koje nepovoljno djeluju u kombinaciji s drugim lijekovima. Uvijek je sigurnije uzimati lijekove sa samo jednom djelatnom tvari; pri kombinaciji više ljekovitih sastojaka teško je naime predvidjeti kako će zajedno djelovati. U svakom slučaju, lijekove treba kupovati u ljekarni jer o mogućim nuspojavama tamo možemo upitati fljekarnike koji imaju odgovarajuću stručnu naobrazbu.

Sprječavanje gripe

Gripa se prilično učinkovito i sigurno može spriječiti cijepljenjem. Cijepimo se u studenom ili prosincu, još prije nego što se gripa pojavi, a cijepljenje se ponavlja svake godine. Cjepivo naime ne jamči dugotrajni imunitet, a djeluje samo protiv onih podtipova virusa gripe koji su prisutni u cjepivu. Svake godine među nama kruže drukčiji podtipovi virusa, stoga se svake godine mijenja sastav cjepiva.

Iako je cjepivo vrlo sigurno, ipak nije 100% učinkovito i može se dogoditi da obolimo od gripe usprkos cijepljenju. Kod starijih osoba učinkovitost sprječavanja gripe nakon cijepljenja se smanjuje, međutim, to još ne znači da je cijepljenje besmisleno.

Cijepljenjem se sprječava težak tijek gripe, smanjuje se broj potrebnih prihvata u bolnicu i sprječava pojava bakterijske pneumonije.

Od virusa gripe i prehlade možemo se zaštititi i tako da se ne zadržavamo u zatvorenim prostorijama; naime, suh zrak u njima isušuje sluznicu i time omogućuje lakši ulazak virusa u tijelo. Pametno je izbjegavati i prostorije u kojima je puno ljudi jer postoji veća vjerojatnost da je netko od njih već bolestan.

Prvenstveno moramo paziti na to da održavamo dobru tjelesnu kondiciju i imamo uravnoteženu prehranu te dovoljno spavamo i odmaramo se; samo će tako naš imunološki sustav biti snažan i suočavat će se sa svim virusima i bakterijama koji nam prijete.

Gripa: simptomi, liječenje, sprječavanje

Upoznajte naše proizvode

Upoznajte naše proizvode

Prijavite se za Medisove e-novosti

Prijavite se za
Medisove e-novosti