Početna >Imunoblog >Stručno > Čistoća je pola zdravlja, a prljavština druga polovica

Čistoća je pola zdravlja, a prljavština druga polovica

U proteklom se stoljeću izuzetno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti, uključujući astmu, peludnu groznicu, ekceme ili atopijski dermatitis i alergije na različite vrste hrane. To je osobito karakteristično za razvijene zemlje jer istraživanja pokazuju da je 1989. godine samo jedan od 200 trogodišnjaka bio alergičan na kikiriki, a taj broj je već sredinom devedesetih godina porastao za gotovo četiri puta – tada je na kikiriki bilo alergično već jedno od 70 djece. 

 

 

Kontakt s prljavštinom značajno doprinosi većoj otpornosti

Dr. David Strachan predstavio je 1989. godine tzv. higijensku hipotezu koja je tvrdila da je za porast bolesti povezanih s imunološkim sustavom i povećanom pojavom alergija kriva izloženost djece različitim uzročnicima bolesti u ranom djetinjstvu. Kasnija su istraživanja odbacila Strachanovu hipotezu u njezinu većem dijelu jer se pokazalo da za imunološki sustav nije ključno izlaganje uzročnicima bolesti, već bezopasnim mikroorganizmima u okolini. U tom je smjeru razmišljao i istraživač Graham Rook, koji je Strachanovu hipotezu preoblikovao i dopunio te je nazvao hipotezom o starim prijateljima (engl. old friends hypothesis). Rook je tvrdio da bi djeca trebala biti izloženija bezopasnim mikroorganizmima koji nastanjuju našu okolinu i kožu, crijeva i dišni sustav drugih ljudi. Naime, kontakt s mikroorganizmima te vrste održava imunološki sustav u ravnoteži i sprječava prekomjernu reakciju imunološkog sustava kada to nije potrebno, što je inače najčešći uzrok alergija. Pri tome je ključno da smo tijekom djetinjstva izloženi vrlo raznolikim mikroorganizmima, jačajući na taj način raspon podražaja koje naše tijelo može podnijeti.

Važno je da su djeca izložena različitim mikroorganizmima već u ranoj fazi razvoja, dakle tijekom trudnoće, porođaja i u prvim mjesecima nakon porođaja. Istraživanja su pokazala da su djeca s manje raznolikom crijevnom mikrobiotom (to su mikroorganizmi koji nastanjuju odabranu okolinu, u ovome slučaju crijeva) izloženija riziku od razvoja alergija tijekom djetinjstva. Istraživanja su pokazala važnost mikroorganizama iz okoline za razvoj imunološkog sustava i potvrdila da djeca koja prve dvije ili tri godine života prežive na farmi ili su češće u kontaktu s tim okolišem imaju manji rizik od razvoja alergija. To je potvrdilo i istraživanje koje je pokazalo da boravak u okolišu s dosta zelenih i poljoprivrednih površina, za razliku od gradskog okoliša, doprinosi većoj raznolikosti mikrobiote pojedinca, što je povezano s manjim rizikom od razvoja alergija.


Važno je da su djeca izložena različitim mikroorganizmima već u ranoj fazi razvoja, dakle tijekom trudnoće, porođaja i u prvim mjesecima nakon porođaja. 

Činjenicu da kontakt s prljavštinom ima važnu ulogu u sazrijevanju imunološkog sustava potvrđuje i sljedeće istraživanje. Između 1998. i 2003. godine Bill Hesselmar je sa svojim suradnicima proveo istraživanje u švedskom Göteborgu u kojemu je sudjelovalo gotovo 200 djece i njihovih majki od trudnoće do treće godine života. Tri četvrtine djece uključene u istraživanje koristile su dudu barem do dobi od šest mjeseci. Roditelji su izjavili da su dude čistili ispiranjem u tekućoj vodi, kuhanjem u vreloj vodi ili tako da su dudu obliznuli prije nego što su je vratili djetetu. Svrha istraživanja bila je utvrditi je li upotreba dude povezana s većim rizikom od razvoja alergije i utječe li način čišćenja na rizik od razvoja alergije. Utvrdili su da upotreba dude nije povezana s većim rizikom od razvoja alergija, ali i da je iz te točke gledišta važan način čišćenja dude. Naime, rizik od razvoja alergija bio je lagano povećan kod djece čiji su roditelji čistili dude kuhanjem u vreloj vodi, a rizik od razvoja atopijskoga dermatitisa i astme kod djece čiji su roditelji samo obliznuli dude bio je znatno smanjen.

Danas je higijena još važnija nego ikada prije

Danas mnogi ljudi vjeruju da smo postali previše opsjednuti čistoćom i da je s time povezan porast broja alergijskih bolesti. Suprotno uvriježenom mišljenju, istraživanja su pokazala da porast alergija nije povezan s višim higijenskim standardom.

Mikrobiološka istraživanja koja su proučavala dnevne ili tjedne navike čišćenja pokazala su da čišćenje (uključujući i antibakterijska sredstva za čišćenje) nema dugoročni učinak na količinu mikroorganizama u domovima. Dakle, čišćenjem nije moguće stvoriti sterilne uvjete jer čim s neke površine uklonimo mikroorganizme, na tu površinu nanosimo nove mikroorganizme s prašinom i zrakom iz vanjske okolice ili se mikroorganizmi šire prostorom s ljudi i domaćih životinja. Naime, smanjenju rizika od razvoja alergija prvenstveno doprinosi izlaganje bezopasnim mikroorganizmima s kojima dolazimo u kontakt putem okoline ili drugih pojedinaca, stoga čistoćom prostora i osobnom higijenom pretjerano ne utječemo na sazrijevanje imunološkog sustava.

S druge strane, čistoća prostora i osobna higijena ključne su za ograničavanje širenja uzročnika bolesti. Virusne infekcije dišnog sustava i crijeva ne možemo liječiti antibioticima, stoga je u tom slučaju higijena posebno važna jer odgovarajućom čistoćom prostora i osobnom higijenom možemo ograničiti širenje infekcija. Istraživanja provedena od 1980. do 2001. godine pokazala su da održavanjem odgovarajuće razine čistoće prostora i osobne higijene možemo smanjiti mogućnost širenja bolesti za više od 20 %. Samo pranje ruku smanjilo je širenje crijevnih infekcija za 31 % i infekcija dišnog sustava za 21 %.

Rad imunološkog sustava možemo regulirati imunomodulatorima

Dakle, za zdravlje je važna prljavština, kao i čistoća. Zbog porasta higijenskog standarda i promjene životnog stila danas se ljudi obično manje nego u prošlosti susreću s različitim mikroorganizmima, što je posebno karakteristično za život u gradovima. Za optimalno djelovanje imunološkog sustava možemo si pomoći i tzv. imunomodulatorima koji reguliraju imunološki sustav – to znači da potiču rad imunološkog sustava tijekom infekcije ili umiruju previše aktivan imunološki sustav kod alergija dišnog sustava. Među imunomodulatore ubrajamo biološki aktivne polisaharide prirodnog podrijetla (npr. beta-glukan) za koje je znanstveno dokazano da imaju imunomodulatorni i antialergijski učinak. U prirodi postoji više prirodnih izvora beta-glukana; nalazimo ih u nekim bakterijama, kvaščevim gljivicama, morskoj travi, žitaricama i gljivama. Beta-glukani koji se koriste u stimulaciji imunološkog sustava najčešće se izoliraju iz gljiva (npr. pleuran, lentinan, grifolan).

U prirodi postoji više prirodnih izvora beta-glukana; nalazimo ih u nekim bakterijama, kvaščevim gljivicama, morskoj travi, žitaricama i gljivama. 

Literatura

1. Hesselmar B. in sodelavci, 2013. Pacifier cleaning practices and risk of allergy development. Pediatrics, 131(6):e1829-37.
2. Rook G.A.W. in Brunet L.R., 2005. Microbes, Immunoregulation, and the Gut. Gut, 54(3): 317-320.
3. Rook G.A.W. in sodelavci, 2013. Microbial “Old Friends”, immunoregulation and stress resilience. Evolution, Medicine and Public Health, 2013(1): 46-64.
4. Bloomfield S.F. in sodelavci, 2016. Time to abandon the hygiene hypothesis: new perspectives on allergic disease, the human microbiome, infectious disease prevention and the role of targeted hygiene. Perspectives in Public Health, 136(4): 213-224.
5. Jesenak M. in sodelavci, 2013. Anti-allergic Effect of Pleuran (β-glucan from Pleurotus ostreatus) in Children with Recurrent Respiratory Tract Infections. Phytotherapy Research, 28(3): 471–474.
6. Jesenak et al. Immunomodulatory effect of pleuran (β-glucan from Pleurotus ostreatus) in children with recurrent respiratory tract infections. Int Immunopharmacol. 2013 Feb;15(2):395-9
7. Vannucci L. in sodelavci, 2013. Immunostimulatory properties and antitumor activities of glucans. International Journal of Oncology, 43(2): 357-364.

Dodatak prehrani Imunoglukan P4H® ne smiju koristiti bolesnici s presađenim organima. Bolesnici koji su na terapiji imunosupresivima mogu uzimati Imunoglukan P4H® samo nakon savjetovanja s liječnikom. Preporučene dnevne doze ne smiju se prekoračiti.

Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani.